Tragedija u Budvi: Uloga sigurnosti u ekstremnim sportovima
U junu 2025. godine, na crnogorskoj obali, konkretno u Budvi, desila se tragedija koja je duboko potresla javnost i pokrenula ozbiljna pitanja o sigurnosti ekstremnih sportova. Mlada Tijana R. iz Novog Sada, koja je sa entuzijazmom pristupila parasejlingu, izgubila je život usljed niza propusta i neadekvatnih mjera zaštite. Ovaj incident nije samo tužan ishod jednog ljetnog dana, već i alarm za sve koji pružaju adrenalinske usluge, postavljajući pitanje bezbjednosti i odgovornosti. U ovom članku istražujemo sve aspekte ove tragedije i njen uticaj na turističku industriju Crne Gore.
Detonacija tragedije: Šta se zapravo desilo?
Incident se odigrao 28. maja 2025. godine, na prelijepoj plaži u Budvi. Tijana, koja je uživala u uzbudljivim aktivnostima na moru, podignuta je na visinu između 50 i 70 metara. Tokom leta, primijećena je njena nervoza; počela je da se maše i viče, što je ukazivalo na hitnu situaciju. Nažalost, posada, umjesto da reaguje promptno i preduzme potrebne mjere, nije obraćala pažnju na njenu situaciju, što je dovelo do fatalnog ishoda. Na kraju, Tijana je pala u more, a uzrok njene smrti bio je utapanje. Ovaj incident nije bio izolovan slučaj, već je odražavao znatne propuste u protokolima bezbjednosti, što je podstaklo daljnje preispitivanje praksi u industriji ekstremnih sportova.
Propusti i nepravilnosti u radu kompanije
Preliminarna istraga otkrila je da je kompanija “Jet Sky Budva” pružala parasejling usluge bez potrebnih dozvola i licenci. Iako je gliser bio registrovan za prevoz do 12 putnika, korišćena oprema za parasejling se pokazala kao neadekvatna. Padobranske konstrukcije nisu bile pogodne za visine na kojima su se korisnici nalazili, a sigurnosni pojasevi nisu bili pravilno postavljeni. Još više zabrinjavajuće je to što vozač, Mevlut Kaja, nije imao potrebnu obuku niti licencu za upravljanje plovilom. Ovi faktori ukazivali su na ozbiljne propuste u organizaciji i vođenju usluga koje mogu ugroziti život turista. Sve to postavlja pitanje odgovornosti i etičkih standarda u pružanju adrenalinom ispunjenih aktivnosti.
Pravni proces i borba porodice za pravdu
Nakon tragedije, Tijana R. je ostavila za sobom porodicu koja je odlučila da se bori za pravdu. Podneli su žalbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, tražeći preispitivanje odluke Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru koja je odbacila krivičnu prijavu protiv osumnjičenih. Advokat porodice, Mirko Bogićević, istakao je da je prvobitna odluka doneta uz selektivnu procjenu dokaza, zanemarujući ključni video materijal koji bi mogao pružiti dodatne informacije o događaju. Ova pravna borba postala je simbol nade za sve one koji se suočavaju sa sličnim nesrećama, naglašavajući potrebu za odgovornošću i pravdom. Istovremeno, postavlja se pitanje koliko je pravni sistem spreman da se suoči sa izazovima koje donose ovakvi slučajevi, posebno kada je u pitanju zaštita potrošača u sektoru ekstremnih sportova.
Uticaj na turizam i potreba za reformama
Istražni tim koji se bavio ovim slučajem utvrdio je da je “Jet Sky Budva” radila izvan zakonskih okvira, pružajući usluge bez potrebnih ugovora sa relevantnim institucijama. Ovi rezultati otkrivaju ozbiljnu nepravilnost i potencijalno ugrožavanje života klijenata. S obzirom na sve veću popularnost Crne Gore kao destinacije za ekstremne sportove, važno je da se osigura stroža regulacija i nadzor nad ovim aktivnostima. Ova tragedija može imati dugoročne posljedice ne samo po reputaciju kompanije, već i po čitavu turističku industriju Crne Gore. Iako je Crna Gora poznata po predivnim plažama i netaknutoj prirodi, sigurnost turista treba biti na prvom mjestu kako bi se održao i unaprijedio imidž zemlje kao sigurne destinacije.
Sigurnost kao prioritet u turizmu
Incident koji se dogodio u Budvi služi kao ozbiljno upozorenje za sve koji se bave ekstremnim sportovima. Osiguranje bezbjednosti korisnika mora biti prioritet, a svi standardi i propisi trebaju se striktno poštovati. U mnogim zemljama, uključujući popularne turističke destinacije poput Španije i Italije, uvedeni su strogi zakoni koji regulišu aktivnosti ekstremnih sportova, a slične mjere bi trebale biti implementirane i u Crnoj Gori. S obzirom na rastuće interesovanje za adrenalinom ispunjene aktivnosti, ključno je uspostaviti adekvatne mehanizme nadzora i kontrole prema kompanijama koje pružaju ovakve usluge.
Na kraju, ova tragedija je pokrenula širu diskusiju o sigurnosti u turizmu. Nesreće poput ove mogu imati dalekosežne posljedice po industriju, te je stoga neophodno ne samo unaprijediti opremu i procedure, već i povećati edukaciju osoblja koje upravlja ovim aktivnostima. Potrebno je uvesti redovne obuke za vozače i instruktore, kao i sistem inspekcije koji će osigurati da svi subjekti koji se bave ekstremnim sportovima ispunjavaju propisane standarde. Prava pravde i odgovornosti moraju biti zagarantovana, kako bi se osiguralo da se slične tragedije ne ponavljaju u budućnosti. Samo kroz zajednički trud i stroge regulative možemo osigurati sigurnije uslove za sve ljubitelje ekstremnih sportova u Crnoj Gori.
