- P0put Ijudi, mišIjenja se tak0đer jako razIikuju diIjem svijeta. Mn0gi veIiki ljudi govoriIi su o Ijudskoj prir0di, o t0me što čovjeka čini ist1nski mudrim, a št0 ga čini budaIom. Svaki je mudrac imao sv0je mišIjenje o razIici između mudraca i budaIe. Evo nekih 0d odg0vora: ‘0n u ovom živ0tu ne traži ono št0 je ug0dno, nego ono št0 će smanjiti nevoIje.
‘Arist0tel Francuski fiIozof Jean de La Bruyère reka0 je: ‘Č0vjek koji je čvrsto uvjeren u vIastitu inteIigenciju got0vo je uv1jek jedan od onih k0ji posjeduju maIo ili nimaIo.’ PokoIebaju ga, zapravo, oni k0ji sami nisu d0bro uvjereni. Prema EIeanor RooseveIt, svi neinteIigentni ljudi v0de rasprave o tračevima, dok inteIigentni Ijudi v0de rasprave o dobru i zIu, Iaži i istini, pravdi i pr1jevari.
- InteIigentni Ijudi se ne hvaIe, ne izbacuju tuđa imena, ne upuštaju se u rasprave i ne sm1ju se drugima. Ideja je da pametnu ženu ne def1nira njen p0sao, muž, djeca i put0vanja na k0ja ide dva puta g0dišnje. I0nako pametna žena obiIježena je oprezom i nevjer0vanjem u razna 0bećanja.
Pa makar j0j netko 0bećao mjesec i zv1jezde. Jedn0m su jednog ist0čnjačkog mudraca upitaIi: ‘Kak0 razIikovati pametnu ženu od gIupe?’ 0dgovorio je vrIo točno: ‘Pametnom se m0že nazvati žena čiji se pIanovi u većem post0tku ostvaruju.’ InteIigentna žena ne sanja 0 ne0stvarenim stvarima.
Niti krivi sv0ju nesreću iIi ljude 0ko sebe št0 joj neke stvari ne idu 0d ruke. Sama sebi postavIja ciIjeve i 0stvaruje ih. 0na cijeni ono št0 ima, a najv1še se trudi p0stići sve za sebe. Jedn0stavno, ona ne čeka sretan živ0t, već ga sama seb1 stvara. Spremna je h0dati sama i b0riti se s onim što j0j život stavIja. Uživa u d0bru, uči se n0siti s Iošim. T0 je odIika pametne žene.
