Bosna i Hercegovina pod pažnjom EU: Politički izazovi i sigurnosne prijetnje
U savremenom političkom kontekstu, Bosna i Hercegovina se ponovo našla u centru pažnje Evropske unije, usljed rastućih političkih tenzija i bezbjednosnih prijetnji koje ugrožavaju stabilnost regiona Zapadnog Balkana. Posjeta Antonija Coste, novog predsjednika Evropskog savjeta, BiH dolazi u trenutku kada se evropski putevi regiona nalaze na raskršću, što dodatno naglašava hitnost i značaj ovog susreta. U Sarajevu, Costa je razgovarao s članovima Predsjedništva BiH, a razgovori su rezultirali ozbiljnim upozorenjima i otvorenim porukama o trenutnom stanju u zemlji.
Jedan od ključnih trenutaka tokom sastanka bio je istup Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Njegove riječi odjeknule su kao snažna politička poruka, posebno u svjetlu sve izraženijih geopolitičkih uticaja Rusije na Balkanu. Bećirović je naglasio da separatizam, koji se sve više manifestuje u Republici Srpskoj (RS), predstavlja ozbiljnu prijetnju za stabilnost ne samo BiH, već i šireg evropskog prostora.
Politički alarmi iz Sarajeva
Tokom obraćanja, Bećirović je jasno ukazao na prorusku politiku vlasti u RS kao centralni uzrok trenutne krize u BiH. Njegove riječi nisu bile obavijene diplomatskim frazama, već su nosile ton ozbiljne zabrinutosti. „Proruska, separatistička politika rukovodstva RS predstavlja srž destabilizacije“, istakao je Bećirović, dodajući da se situacija ne smije relativizovati. Ovim je jasno označio Milorada Dodika, predsjednika RS, kao ključnog aktera koji djeluje u interesu Moskve, a ne građana BiH.
Bećirović je dodatno upozorio na mogućnost oružanog sukoba, što je bio jedan od najsenzacionalnijih momenata njegovog obraćanja. Činjenica da je visoki državni funkcioner otvoreno govorio o mogućnosti sukoba između zakonitih državnih struktura i separatističkih snaga u RS nije mogla proći nezapaženo. „Postoji realna opasnost od sukoba između institucija BiH i ‘odmetnutih elemenata’ u Republici Srpskoj“, rekao je Bećirović, naglašavajući da Evropska unija mora reagovati na ovu prijetnju.
Diskriminacija i politička manipulacija
Bećirovićeva izjava također je obuhvatila i pitanje diskriminacije srpskog naroda, gdje je jasno odbacio tvrdnje o napadima na njega. On je naglasio da su prave mete kritike određeni politički akteri, a ne obični građani srpske nacionalnosti. „Neistina je da neko napada srpski narod. Naša kritika je usmjerena ka onima koji ruše državu, a ne prema narodu kojeg ti političari navodno predstavljaju“, dodao je Bećirović.
Komšićeve zamerke i evropski put BiH
Nakon Bećirovića, svoj govor je imao i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Njegove zamerke su se odnosile na nedostatak političke volje unutar domaćih vlasti da ispune ključne evropske uslove. Istakao je da se mnogi zakoni donose više radi forma nego zbog suštine, što usporava proces evropskih integracija.
„Desi se da neko predstavi zakon kao evropski standard, ali iz Brisela stigne hladan tuš – to nije dovoljno“, rekao je Komšić. Njegova poruka predstavlja jasnu kritiku ka trenutnoj administraciji, naglašavajući da BiH ne može očekivati podršku EU bez stvarnih reformi. Komšić je podvukao da su potrebne sistemske promjene koje će imati efekta u praksi, a ne samo simbolički potezi.
Evropa pred izborom, Bosna i Hercegovina pred iskušenjem
Posjeta Antonija Coste Bosni i Hercegovini nije bila samo protokolarna; ona je otvorila mnoga pitanja i ukazala na to da se EU i BiH nalaze u veoma osjetljivom trenutku međusobnih odnosa. Dok Bećirović šalje ozbiljna upozorenja o mogućim bezbjednosnim incidentima, Komšić ukazuje na institucionalni zastoj i birokratsku inertnost koja ugrožava evropski put BiH.
U zaključku, ključne poruke iz Sarajeva mogu se sažeti na sledeći način: proruski uticaj u RS predstavlja direktnu prijetnju miru i stabilnosti BiH i regiona. EU mora zauzeti jasniji i odlučniji stav prema političkim strukturama koje ruše dejtonski poredak. Oružani sukobi nisu isključeni ako se nastavi političko odvajanje entiteta. Reformama unutar BiH su hitno potrebne, ali kasne zbog nedostatka političkog konsenzusa. Građani ne smiju biti taoci politika koje funkcionišu na osnovu etničkog straha i manipulacije.
Kao što se često postavlja pitanje, hoće li Evropska unija pokazati političku hrabrost i kapacitet da pravovremeno reaguje, ili će, kao i ranije, dopustiti da Balkan ponovo postane žarište koje ugrožava cjelokupni evropski mir?
