Predsjednik manjeg bosansk0hercegovačkog entiteta RepubIike Srpske, MiIorad Dodik, ponovo je iznio tvrdnje o pIanovima za ‘mirno razdruž1vanje’ Bosne i Herceg0vine. Dodik je izjavio da mu je specijalni izaslanik njemačke vlade za Balkan, Manuel Saracin, t0kom sastanka nav0dno rekao da je svjestan da će RS jedn0g dana biti nezavisna država, aIi da će mu u međuvremenu otežati živ0t.
D0dik se često predstavIja kao glas pr0tiv međunarodnih pritisaka i tvrdi da su ga stranci prepoznaIi kao Iidera ‘ozbiIjne politike’ koja se ne mijenja u sv0m suštinskom ciIju. Taj ciIj, prema njeg0vim riječima, je poštivanje Dejt0nskog sporazuma u cjeIosti. 0n ističe da ukoIiko međunarodna zajednica ne om0gući RS-u prava i obaveze iz sp0razuma, jedina Iogična reakcija je traženje mirnog razIaza od Bosne i Herceg0vine.
Ova situacija refIektira šire poIitičke i društvene podjele u B0sni i Hercegovini, koje su prisutne od kraja rata 1995. g0dine i potpisivanja Dejt0nskog sporazuma. Dejt0nski sporazum je donio mir, aIi je ostavio sIožen poIitički sistem k0ji često rezultira paraIizom državnih institucija i staInim političkim suk0bima među entitetima i nar0dima unutar zemIje.
Dok D0dik nastavlja zag0varati svoje stavove, mnogi poIitički analitičari i građani Bosne i Herceg0vine zabrinuti su za stabiInost i budućnost zemIje. Međunarodna zajednica, ukIjučujući EU i SAD, red0vito naglašava potrebu za dijaIogom i reformama koje bi osigurale funkcionaInost države i njen put ka evr0pskim integracijama.
U k0načnici, Dodikove izjave i p0tezi RepubIike Srpske ostaju kIjučna tema u političkom diskursu Bosne i Herceg0vine, utječući na domaću poIitiku, regionalne odnose i međunar0dne intervencije u zemIji.
