Alarmantno stanje oboljenja od raka u svijetu i Bosni i Hercegovini
Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oboljenja od raka postaju globalni problem koji zahtijeva hitnu pažnju. Predviđanja govore da će do 2050. godine više od 35 miliona ljudi biti pogođeno ovim teškim bolestima, što predstavlja porast od 77% u odnosu na 2022. godinu kada je zabilježeno oko 20 miliona slučajeva. Ovaj trend ne obuhvata samo statističke podatke, već i stvarne životne priče, porodice i zajednice koje se suočavaju s teškim dijagnozama. Oboljenje od raka ne poznaje granice, niti socioekonomski status, a njegove posljedice su dalekosežne, utičući na svakog pojedinca i društvo u cjelini.
Rak kao javnozdravstveni problem u BiH
U Bosni i Hercegovini, ova situacija predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Dr. Maja Banjin, iskusna onkologinja s više od 30 godina prakse, ističe da se zemlja suočava s porastom broja oboljelih od malignih bolesti. “Kombinacija faktora poput zagađenja, nezdrave ishrane, fizičke neaktivnosti, te upotrebe alkohola i duhana stvara plodno tlo za razvoj raka,” naglašava dr. Banjin. Ovi faktori postaju sve očigledniji, a njihovi efekti zahtijevaju hitnu reakciju. Zdravstveni radnici, vladine institucije i nevladine organizacije moraju se udružiti kako bi razvili strategije koje će smanjiti rizik od oboljenja i pružiti podršku pacijentima.
Razlozi rasta oboljenja
Jedan od ključnih uzroka rasta oboljenja od raka u BiH je zagađenje zraka. Industrijalizacija, uz sve veći broj automobila i lošu infrastrukturu, doprinose lošem kvalitetu zraka, posebno u urbanim sredinama poput Sarajeva, Zenice i Tuzle. Dr. Banjin naglašava da se u posljednjih nekoliko godina zabilježio nagli porast incidencije karcinoma, posebno karcinoma pluća, koji se sve više dijagnosticira kod žena. “Ranije se smatralo da su muškarci ti koji su najviše pogođeni ovom bolešću,” dodaje ona, ukazujući na dramatične promjene u epidemiološkom obrascu bolesti. Ovaj trend zahtijeva hitnu reakciju, kako bi se smanjili faktori rizika i zaštitili građani.
Uticaj životnih navika i obrazovanje o zdravlju
Karcinom debelog crijeva postaje sve učestaliji među mlađom populacijom, dok su karcinom dojke i grlića materice posebno važni za žene srednje i mlade dobi. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za promjenom životnih navika i većom osviještenošću o zdravlju. Dr. Banjin ističe kako je vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) jedan od ključnih faktora koji se može kontrolirati. “Osiguranje vakcinacije za nove generacije može značajno smanjiti incidenciju karcinoma grlića materice,” tvrdi ona. U zemljama gdje je vakcinacija postala rutinska praksa, kao što su neke skandinavske zemlje, zabilježen je značajan pad obolijevanja, što pokazuje koliko preventivne mjere mogu biti efikasne. Obrazovne kampanje o zdravlju i pravilnoj ishrani trebaju biti prioritet kako bi se smanjio rizik od oboljenja od raka.
Izazovi u zdravstvenom sistemu
Nedostatak nacionalnog registra oboljelih predstavlja jedan od najvećih izazova u borbi protiv raka u Bosni i Hercegovini. Dr. Banjin upozorava na to da to otežava planiranje liječenja i praćenje trendova obolijevanja. “Ne postoji jasna strategija koja bi omogućila kvalitetno planiranje i raspodjelu resursa, a liste čekanja za terapije su duge,” navodi ona. Ova situacija stvara dodatne prepreke za pacijente, posebno one koji se suočavaju s finansijskim teškoćama, ostavljajući ih da se bore za svoje zdravlje bez potrebne podrške. Fokus na zdravstvene politike koje će osigurati dostupnost i kvalitetu liječenja od suštinskog su značaja, jer samo tako možemo stvoriti osnovu za zdravije društvo.
Psihološki faktori i uticaj stresa
Osim fizičkih faktora, dr. Banjin ukazuje i na psihološke aspekte zdravlja. Hronični stres, uzrokovan političkom nestabilnošću i ekonomskim problemima, može povećati rizik od malignih bolesti. “Naša generacija je odrasla u periodu mira, dok sadašnja generacija odrasta u nesigurnoj sredini,” objašnjava ona. Istraživanja pokazuju da ljudi koji pate od stresa imaju slabiji imunitet i veći rizik od obolijevanja od raznih bolesti, uključujući karcinom, što dodatno naglašava potrebu za razvojem strategija za smanjenje stresa. Uvođenje programa mentalnog zdravlja u školama i na radnim mjestima može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju opšteg zdravlja stanovništva.
Perspektive i budućnost borbe protiv raka
U susret budućnosti, važno je poduzeti korake ka unapređenju zdravstvenog sistema kako bi se stvorili uslovi za kvalitetniju borbu protiv raka. Ovo uključuje jačanje infrastrukture za dijagnostiku i liječenje, kao i povećanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja. Samo kroz zajedničke napore možemo se suočiti s ovim izazovom. Obrazovanje o zdravim životnim navikama, poput pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti, može igrati ključnu ulogu u smanjenju rizika od obolijevanja. Uključivanje zajednice u borbu protiv raka, kroz volonterske akcije i podržavajuće grupe, može značajno doprinijeti boljem oporavku i kvaliteti života pacijenata.
Kako bi se postigla održiva promjena, potrebno je jedinstveno djelovanje svih sektora društva, uključujući vladu, zdravstvene radnike, nevladine organizacije i same građane. Samo tako možemo stvoriti bolje uslove za borbu protiv ove bolesti koja pogađa sve nas. Stvaranje nacionalne strategije za borbu protiv raka, koja će uključivati sve aspekte prevencije, liječenja i rehabilitacije, ključno je za smanjenje broja oboljelih. Uz zajednički rad i posvećenost, možemo se nadati boljoj budućnosti bez raka.
