Drama u Lukavici: Šta nam donosi neuspjeli pokušaj hapšenja Milorada Dodika?
Večer 12. oktobra 2023. godine ostat će zapamćena kao trenutak kada su se ključne institucije Bosne i Hercegovine suočile sa ozbiljnim izazovima. Neuspio pokušaj hapšenja predsednika Republike Srpske, Milorada Dodika, od strane pripadnika SIPA-e (Agencije za istrage i zaštitu), pokrenuo je lavinu pravnih i političkih pitanja koja su dodatno zakomplikovala ionako turbulentnu situaciju u zemlji. Ovaj incident ne uključuje samo političke aktere, već i policijske strukture koje su se suprotstavile izvršenju sudskih naloga, otvarajući tako pandorinu kutiju potencijalnih krivičnih odgovornosti.
1. Šta se zapravo dogodilo?
Tokom noći, pripadnici SIPA-e su došli u Lukavicu s jasnim zadatkom — izvršiti sudsku naredbu za hapšenje Milorada Dodika. Iako su imali pravo na izvršenje ove naredbe, njihovo hapšenje je ometeno od strane pripadnika različitih policijskih jedinica Republike Srpske, uključujući žandarmeriju i Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ). Naoružani automatskim oružjem, policajci su stali ispred pripadnika SIPA-e, sprečavajući ih u obavljanju njihove dužnosti.
Osim što je ova situacija izazvala trenutne tenzije, ona je takođe otvorila pitanje zakonske odgovornosti onih koji su ometali izvršenje zakona. Prema pravnim analitičarima, ovo ponašanje može dovesti do ozbiljnih krivičnih postupaka ne samo protiv policajaca na terenu, već i njihovih nadredjenih.
2. Relevantne zakonske odredbe i njihove posljedice
U ovom kontekstu, od posebne važnosti su odredbe Krivičnog zakona BiH. Član 239. se posebno ističe, predviđajući zatvorsku kaznu od šest meseci do pet godina za službena lica koja namerno odbiju izvršenje odluka Ustavnog i Suda BiH. U ovom slučaju, neizvršenje sudske naredbe o hapšenju Milorada Dodika može dovesti do ozbiljnih posljedica za sve uključene.
Pored zatvorske kazne, kazne uključuju i zabranu obavljanja službene dužnosti i prestanak radnog odnosa. Autor članka također naglašava da bi izuzeci mogli biti samo oni pripadnici policije koji su pravovremeno obavijestili nadležno tužilaštvo o nezakonitim naredbama koje su primili.
3. Potencijalna krivična dela
Osim neizvršenja odluka, moguće su i druge krivične radnje. Na primjer, član 241a KZ BiH, koji se odnosi na sprečavanje službenog lica u obavljanju dužnosti, predviđa kazne zatvora od jedne do deset godina za one koji prete oružjem službenom licu. S obzirom na to da je u ovom slučaju korišteno automatsko oružje, ozbiljnost situacije se dodatno povećava.
Ometanje rada pravosuđa, predviđeno članom 241. KZ BiH, također predstavlja krivično delo. Ove odredbe odnose se na sve radnje koje aktivno sprečavaju pravosudne organe u provođenju pravde, a kazne za ovom delu kreću se od jedne do deset godina, s težim slučajevima koji nose minimalne kazne od tri godine zatvora.
4. Hijerarhijska odgovornost
Kao što je već navedeno, odgovornost za ovaj incident ne leži samo na pojedinačnim policajcima. Ona se proteže kroz čitav komandni lanac, uključujući njihove neposredne pretpostavljene, rukovodioce policijskih sektora, a posebnu odgovornost snose ministar unutrašnjih poslova RS, Siniša Karan, i direktor policije, Siniša Kostrešević. Svi oni se mogu suočiti sa pozivima na ispitivanje kao osumnjičeni, a mogu se čak suočiti i sa sudskim nalozima za privođenje.
Ukoliko se ne odazovu pozivima, postoji mogućnost da će biti izdate centralne poternice i da će biti pritvoreni. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za odgovornošću unutar policijskih struktura i institucija vlasti.
5. Moguće alternative za policajce
Razumljivo je da se mnogi pripadnici policije mogu naći u teškoj situaciji, i stoga bi im jedina alternativa da izbjegnu ozbiljne sankcije bila da pravovremeno obavijeste Tužilaštvo BiH o nezakonitim naredbama koje su primili. Također, važno je da dokumentuju sve nezakonitosti i jasno ukažu na to svojim nadredjenima.
Ako se ne pridržavaju ovih preporuka, njihova odgovornost će biti jednaka onoj onih koji su svesno učestvovali u blokadi zakonskih radnji. Ovo je ključno za njihovu daljnju profesionalnu karijeru i mogućnost da izbegnu krivične posledice.
6. Politički kontekst i pravna neizvjesnost
Ovaj slučaj ne može se smatrati izolovanim incidentom, već je u širem kontekstu povezan s političkim previranjima unutar Bosne i Hercegovine. Autor članka upozorava na raširenu zabludu da će se situacija moći “pogurati pod tepih” putem političkih pregovora. Naglašava da pravosudne institucije deluju nezavisno i da su zakonski mehanizmi već aktivirani.
U ovom trenutku, ključno je učvrstiti pravnu državu i osigurati da se svi izvršioci krivičnih dela procesuira u skladu sa zakonom. Ovaj incident predstavlja ozbiljan pravni presedan koji može imati dalekosežne posljedice za budućnost Bosne i Hercegovine.
Ukoliko se ovaj slučaj ne reši adekvatno, to bi moglo poslati opasnu poruku o impotenciji pravosudnog sistema pred entitetskim samovoljnim odlukama. Bosna i Hercegovina se mora suočiti sa ovim izazovima, a institucije moraju biti u stanju da štite zakonitost i pravdu, bez obzira na političke okolnosti.
