Povećanje penzija u Hrvatskoj: Izazovi i perspektive starijih građana
U avgustu ove godine, više od 320.000 penzionera u Hrvatskoj dobit će blago povećanje svojih mjesečnih primanja. Iako će ovo povećanje iznositi samo nekoliko evra po osobi, ono pokreće ključna pitanja o održivosti penzionog sistema i obezbjeđivanju dostojanstvene starosti za sve one koji su cijeli život radili. Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, oko 323.000 korisnika najnižih penzija dobit će povećanje od 3%, što se u praksi prevodi u dodatnih prosječno 12 evra mjesečno. Ova promjena, iako simbolična, odražava duboke ekonomske i socijalne izazove s kojima se suočava starija populacija u zemlji.
Među ovim penzionerima, otprilike 274.000 živi u Hrvatskoj, dok se penzije za oko 48.000 korisnika isplaćuju u inostranstvo. Ovi korisnici često su bivši radnici iz drugih zemalja ili iseljenici koji su nekada radili u Hrvatskoj. Njihovo uključivanje u penzioni sistem ukazuje na kompleksnost i izazove s kojima se suočava ovaj sistem, posebno kada se uzmu u obzir razlike u radnim uvjetima i načinima uplaćivanja doprinosa tokom radnog vijeka. Na primjer, brojni radnici iz bivših socijalističkih država koji su radili u Hrvatskoj suočavaju se s poteškoćama prilikom ostvarivanja svojih prava na penziju, jer su njihovi doprinosi često bili uplaćivani u različitim sistemima, što dovodi do nejednakosti u isplatama.
Sistem isplate najnižih penzija u Hrvatskoj temelji se na zakonskim odredbama koje garantuju minimalnu penziju, koja nije direktno povezana sa visinom plate, već s godinama staža. Trenutna najniža penzija iznosi 13,99 evra po godini staža, što ukazuje na to koliko je važno imati stabilan i dugotrajan radni odnos kako bi se osigurala dostojna starost. Na primjer, osoba s prosječnim stažem od 28 godina ne može primati manje od 391 evra mjesečno, ali ako se uzmu u obzir samo uplaćeni doprinosi, taj iznos bi bio znatno niži, oko 270 evra. Ovaj disparity između očekivane i realne penzije ističe ozbiljne nejednakosti koje se javljaju zbog različitih faktora, uključujući način na koji su radnici bili prijavljeni tokom svoje karijere.
Posebno zabrinjavajuće je što među korisnicima najnižih penzija postoji značajan broj poljoprivrednika i zanatlija koji su većinu svog radnog vijeka proveli u teškim i često neregulisanim uslovima. Mnogi od njih radili su bez adekvatne prijave ili bez plaćenih doprinosa, što se sada direktno odražava na njihove mjesečne prihode. Ova situacija stvara sve veći broj penzionera koji se suočavaju s minimalnim primanjima, a procjene pokazuju da se taj trend nastavlja. Prema analizi Hrvatskog zavoda za statistiku, nivo siromaštva među starijom populacijom raste, a mnogi se bore da prežive s penzijama koje često ne pokrivaju osnovne životne troškove.
Alarmantno je da je u prvoj polovini 2025. godine čak 37% novih penzionera završilo u kategoriji najnižih penzija. Od ukupno 18.368 novih korisnika bez međunarodnih ugovora, njih 6.823 sada prima ovu vrstu primanja. S obzirom na to da je prosječna neto penzija svih novoupisanih iznosila 624,82 evra, jasno je da sve veći dio starije populacije mora živjeti na granici egzistencije. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za reformama u penzionom sistemu, kako bi se osiguralo da svi penzioneri imaju dovoljno sredstava za dostojanstven život. U tom kontekstu, važno je razmotriti kako bi reforme mogle biti implementirane, uzimajući u obzir različite ekonomske i socijalne faktore.
Za mnoge od ovih penzionera, dodatnih 12 evra mjesečno nije luksuz, već nužnost koja im omogućava da pokriju osnovne troškove poput hrane, lijekova i režija. U kontekstu stalnog porasta životnih troškova, ovaj iznos se ne može smatrati značajnim. Na primjer, prema trenutnim procjenama, trošak osnovnih životnih namirnica za jednu osobu u Hrvatskoj iznosi oko 200 evra mjesečno, što pokazuje koliko su penzije daleko od stvarnih potreba građana. Ova situacija postavlja ključno pitanje o održivosti penzionog sistema i adekvatnosti minimalnih primanja, uzimajući u obzir sve veću ekonomsku nesigurnost s kojom se suočava starija populacija u Hrvatskoj.
Kako će se ovi problemi riješiti i osigurati dostojanstvena starost za sve, ostaje da se vidi. Stručnjaci ukazuju na potrebu za sveobuhvatnijim pristupom, koji uključuje povećanje doprinosa za penzije, kao i poboljšanje uslova rada i osiguranja za radnike. Ove mjere su od suštinskog značaja kako bi se osigurao pravičan i održiv sistem koji bi mogao odgovoriti na potrebe staračke populacije u budućnosti. Takođe, neophodno je uključiti i dodatne mjere poput obrazovanja i informisanja građana o njihovim pravima i mogućnostima unutar penzionog sistema, kako bi se smanjila neinformisanost i osnažili budući penzioneri. Pitanje penzija tako postaje ne samo ekonomsko, već i društveno pitanje, koje zahtijeva pažnju i akciju svih sektora društva.
