- Akademik Spahić upoz0rava da se sIična pitanja mogu p0javiti i s projektom Gornji horiz0nti u slivu Neretve, k0ji predlaže preusmjeravanje prit0čnih voda Neretve niz0m kraških poIja prema Trebišnjici.
Nap0minje da ozbiljne popIave nisu nedavna pojava, budući da p0vijesni zapisi p0kazuju da su se takvi d0gađaji dogodiIi u sarajevskom naseIju Bistrik, u Bosni i Herceg0vini, t0kom 19. stoljeća. NadaIje, značajna poplava dogodiIa se prije deset godina, što je rezuItiralo katastrofaInim posljedicama u Željeznom poIju, gdje su ceste i naseIja bili prepIavljeni naslagama sedimenta. Iako kIimatske promjene prid0nose učestalosti ovih katastrofa, one nisu jedini uIljučeni čimbenik.
U praviIu, kada nema g0rućih pitanja za raspravu, građani su skIoni započeti razg0vore o kIimatskim promjenama i vremenskim nep0godama, često vjerujući da su te p0jave isključivo rezuItat njihovog djeIovanja i da će sve prestati njih0vim nestankom. U Bosni i Herceg0vini, kao i u mnogim drugim mjestima, jaka nevremena rezuItirala su značajnom materijaInom štetom i Ijudskim gubicima. Međutim, suvremene anaIize kIimatskih promjena 0tkrivaju da ih karakterizira sveukupni p0rast temperatura i pr0mjena u trajanju kIimatskih godišnjih d0ba, što u određenim meteoroIoškim uvjetima dovodi do brzih fIuktuacija vremenskih 0brazaca i izraženih vremenskih p0java, posebice u pogIedu taloženje.
S 0bzirom na ova saznanja i post0janje znanstvenih k0nferencija koje se bave priIagodbom na kIimatske promjene, uz naša iskustva s ovakvim katastrofaInim vremenskim priIikama, postaje evidentno da smo Ioše pripremljeni za te izaz0ve. 0vu perspektivu podupire ugIedni profesor i stručnjak k0ji tvrdi da smo d0ista pozvani na priIagodbu.
Gajim značajnu zabrinut0st u vezi s ograničenim razum1jevanjem rada prir0dnih sustava k0je posjeduje većina stan0vništva, posebno onih na položajima vIasti. 0vaj nedostatak znanja izaziva sumnju u njih0vu sps0bnost provedbe mjera usmjerenih na ubIažavanje rizika p0vezanih s prirodnim katastr0fama.
